Medijska pismenost za najmlađe
Svrha je aktivnosti pomoći djeci da prepoznaju razliku između stvarnog svijeta i svijeta medija.
Pripremite Slikovnicu o medijima i materijale za likovne aktivnosti.
Započnite aktivnost razgovorom s djecom i postavljanjem pitanja:
Pročitajte slikovnicu djeci. Iskoristite njezine interaktivne elemente kako biste potaknuli razgovor o medijima i istaknuli razliku između medijskog i stvarnog svijeta. Postavite pitanja usmjerena na osjetila, na primjer:
Tijekom aktivnosti koristite ogledalo kako bi djeca mogla vidjeti svoj odraz i promatrati što rade.
Ponudite djeci mobilne telefone kako bi se mogli fotografirati. Zatim ih potaknite da dodirnu nos na zaslonu i vlastiti nos, usporede ih te razgovaraju o razlikama između slike u medijima i stvarnog tijela.
Nastavite razgovor uvođenjem simbola:
Ponudite materijale za likovno stvaranje kako bi djeca mogla izraditi simbole, izrezati ih i zalijepiti na plakat. Izložite plakat u prostoriji i s vremenom ga nadopunjujte.
Ova aktivnost potiče razvoj dječje sposobnosti kritičkog promišljanja o medijskim sadržajima s kojima se svakodnevno susreću (poput animiranih filmova, reklama i videoigara) te njihova uspoređivanja sa stvarnim životnim situacijama. Kroz igru, raspravu i usporedbu, uz korištenje konkretnih primjera i vizualnih zadataka, djeca postaju svjesna razlike između stvarnog i svijeta mašte.
Aktivnost uključuje i emocionalnu komponentu jer djeca medijske sadržaje često povezuju s osjećajima zabave, sigurnosti i uzbuđenja. To otvara prostor za razgovor o tome što im se sviđa i zašto, a istovremeno potiče svijest o tome da se sve što vide u medijima ne mora nužno biti stvarno.
L. P. promatra svoj odraz u ogledalu dok istovremeno dodiruje svoj nos i nos u odrazu te komentira: „Moj je nos mekan i topao. Onaj u ogledalu je hladan i tvrd.”
Dodiruje svoja usta: „Moja su usta u ogledalu hladna, a ona koja dodirujem prstima topla su. Pravi ja je onaj kojeg mogu dodirnuti. Onoga u ogledalu ne mogu dodirnuti.”
F. G. dodiruje simbol srca na zaslonu računala i istovremeno stavlja ruku na prsa. Zaključuje: „Srce mi brzo kuca. Osjećam to rukom. Srce na računalu ne ispušta zvuk.”
Dok pregledava digitalnu slikovnicu, E. P. kaže da simbol srca znači ljubav. F. G. se prisjeća simbola prekriženog mobitela koji je vidio u kinu i objašnjava: „Mobitel je prekrižen jer ga nije dopušteno koristiti u kinu. Možeš ga imati kod sebe, ali ga ne smiješ koristiti dok gledaš film.”
Na pitanje znaju li za druge simbole, L. P. kaže: „Smajlić znači da je sve u redu.”
B. T. dodaje da podignuta ruka znači „STOP”.
Djeca zaključuju da su simboli korisni jer je znak lakše prepoznati nego pročitati tekst, osobito djeci koja još ne znaju čitati. Također u vrtiću primjećuju znakove koji to potvrđuju (na primjer, znak upozorenja na opasne kemikalije na ulazu u spremište s tekstom ispod njega).
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Svi sadržaji, a posebno tekstovi, slike i grafikoni, su zaštićeni autorskim pravima. Vlasnik autorskih prava, ukoliko nije drugačije označeno, je media.eduskills.plus, a autorsko pravo je definirano licencom Creative Commons Attribution - Attribution-ShareAlike 4.0 International. Autorska prava mogu biti definirana uvjetima licence.
© 2020-2026 media.eduskills.plus | Impressum
